Mljet je naš prvi veliki otok na koji nailazimo
ploveći hrvatskim morem od jugoistoka prema
sjeverozapadu. U povijesno doba na cijelom
su otoku živjeli Iliri; doticali ga i na
njemu se zadržavali radi vode i nevremena,
Grci na putu prema Lumbardi (Korčuli) i
svojim drugim jadranskim naseobinama; te
Rimljani koji su nam ostavili arheološke
ostatke od kojih je najznačajnija palača
u luci Polače i nazive za otočke visove,
brda i grebene kao nepobitan dokaz o njihovu
življenju na tom otoku.
Mljet je naš najzeleniji otok bujne mediteranske
vegetacije, bistrog i čistog mora, pitomih
pjeskovitih obala, bogatog podmorskog živog
svijeta. To je otok nadaleko poznat po južnim
sortama bijelog i crnog vina, posebne arome
i snage koju mu daruje sunce i mljetsko
tlo. Znan je po kozjem siru, medu koji se
u prošlosti nudio na carskim dvorima, a
najviše po susretljivosti i otvorenosti
kojim otočani dočekuju posjetitelje svojeg
otoka.
Trajektno-brodske veze s Dubrovnikom su
svakodnevne, a u ljetnim mjesecima prometuje
i trajekt na liniji Trstenik (poluotok Pelješac)
- Polače, što znatno skraćuje vrijeme putovanja
do otoka Mljeta.
Tijekom ljetnih mjeseci područje Nacionalnog
parka (luke Plače i Pomenu) dotiču brojni
turističko-izletnički brodovi iz Dubrovnika,
Korčule, Makarske i poluotoka Pelješca.
Mljet je naš najzeleniji otok bujne mediteranske
vegetacije, bistrog i čistog mora, pitomih
pjeskovitih obala, bogatog podmorskog živog
svijeta. To je otok nadaleko poznat po južnim
sortama bijelog i crnog vina, posebne arome
i snage koju mu daruje sunce i mljetsko
tlo. Znan je po kozjem siru, medu koji se
u prošlosti nudio na carskim dvorima, a
najviše po susretljivosti i otvorenosti
kojim otočani dočekuju posjetitelje svojeg
otoka.
